U opštini Peć, pre 1999. godine, živelo je više od 22 000 Srba, a u samom gradu oko 18 000. Srbe u gradu danas možete izbrojati na prste jedne ruke, a u okolnim selima, Ljevoša, Belo Polje, Siga, Brestovik i Goraždevac, ima oko 1000 Srba. U bošnjačkom mestu Vitomirici žive samo dva lica srpske nacionalnosti. Gradonačelnik Peći, Gazmend Muhadžeri, kaže da i on ne zna koliko ima tačno Srba u njegovoj opštini, ali je siguran da gradu nedostaje oko 100 000 ljudi svih nacionalnosti. U intervjuu našem portalu, gradonačelnik Peći je rekao da je u selima naseljenim Srbima, urađena infrastruktrura, a po njegovim rečima, opština Peć je primer drugim opštinama na Kosovu po poštovanju Zakona o javnoj upravi i Zakona o upotrebi jezika. Muhadžeri kaže da je u opštini na čijem je čelu bezbednosna situacija dobra, a da su odnosi sa Srbima, kao i sa monahinjama u Pećkoj patrijaršiji, izuzetno dobri.
Našem gradu nedostaje 100 000 ljudi
GračanicaOnlajn: Gospodine gradonačelniče, hvala što ste pristali da govorite za portal GračanicaOnlajn. Na početku, recite nam koliko danas, maja 2017. godine, opština Peć ima stanovnika?
Gazmend Muhadžeri: Prema zadnjem popisu, naša opština ima blizu 100 000, manje 3 000, odnosno 96 700 stanovnika.
GračanicaOnlajn: Imate li podatke koliko pripadnika manjinskih zajednica živi u gradu na čijem ste čelu i znate li koliko ima vaših sugrađana Srba?
Gazmend Muhadžeri: Prema poslednjem popisu, ja mislim da sve manjine u našoj opštini čine 8% stanovništva.
Ljudi se ne vraćaju u grad jer se stanovništvo Peći promenilo u poslednjih 20 godina
GračanicaOnlajn: Pre rata je u Peći bilo Srba, Crnogoraca, Bošnjaka i ostalih. Sada je taj broj, složićete se, daleko, daleko manji. Da li trenutno ima zahteva za povratak i zašto mislite da se ljudi ne vraćaju u vašu opštinu, posebno u grad?
Gazmend Muhadžeri: Imamo nekoliko zahteva za povratak, ali ljudi se sada ne vraćaju u grad jer se i stanovništvo grada dosta promenilo za proteklih 20 godina. Puno je prodatih kuća, bilo je velikih seoba, kako kod Srba i Crnogoraca, tako i kod Albanaca koji su otišli ili u Prištinu, ili su otišli u inostranstvo. Dakle, gradu sada nedostaje pola stanovnika, što znači da bi grad sada trebalo da ima 200 000 ljudi, a ima manje od 100 000.
GračanicaOnlajn: Da li se posle rata grad promenio i da li je na neki način „izgubio svoju dušu“ jer je izgubio 100 000 ljudi, a posebno što je toliko smanjen broj onih koji nisu Albanci, između ostalog i 18 000 Srba?
Gazmend Muhadžeri: Promenio se. Ima nekih indikacija, ali mi pokušavamo da sačuvamo ono što je ostalo od grada i planiramo da ga razvijemo u jedan moderan grad, u kome se može živeti i u kome će svi stanovnici, bez razlike na nacionalnu pripadnost, živeti dostojanstveno.
U povratničkim srpskim selima gradimo infrastrukturu
GračanicaOnlajn: U opštini Peć se nalazi nekoliko mesta, kako se to modernom terminologijom kaže, povratničkih: Siga, Brestovik, Belo Polje i Ljevoša, zatim tu je i Goraždevac, u kojima žive Srbi. Imate li podatke kakva je bezbednosna situacija u tim mestima i kakve probleme imaju Srbi koji tamo žive?
Gazmend Muhadžeri: Mi imamo svakog meseca sastanke Komisije za bezbednost, u kojoj učestvuju i Srbi, i Bošnjaci, Romi i Albanci i bezbednosna situacija je veoma dobra. Opština je investirala u selo Ljevošu izgradnju puta i osvetljenja, u Goraždevcu smo izgradili skoro 1 500 metara puta i selo je osvetljeno. U Belom Polju samo uradili vodovod, do Brestovika je asfaltiran put, a uskoro počinje i izgradnja kanalizacije.
GračanicaOnlajn: Koliko je sredstava predviđeno za infrastrukturne projekte u mestima naseljenim Srbima?
Gazmend Muhadžeri: Za čitavu opštinu imamo malo više od dva miliona evra, mislim za puteve, kanalizaciju, vodovod i osvetljenje.
Opština Peć je primer u poštovanju Zakona o javnoj upravi i Zakona o upotrebi jezika
GračanicaOnlajn: Koliko se u opštini Peć poštuje Zakon o javnoj upravi, odnosno da li su manjinske zajednice zastupljene u javnim službama i javnim preduizećima, onoliko koliko bi to trebalo da bude po zakonu?
Gazmend Muhadžeri: Ja sam siguran da mi možemo da budemo primer svim opštinama u Republici. Samo u poslednje vreme smo zaposlili tri lica bošnjačke nacionalnosti, dvoje Roma i koliko se sećam, zaposleno je, samo po poslednjem konkursu i troje Srba u opštinsku administraciju.
GračanicaOnlajn: Koliko se primenjuje Zakon o upotrebi jezika u opštini Peć?
Gazmend Muhadžeri: Ja ne znam kako nas drugi ljudi ocenjuju, ali mi smo sigurno i kada je ovaj zakon u pitanju, primer drugim opštinama po natpisima na dva jezika u javnim službama, ali i u kompletnoj administraciji se apsolutno poštuje taj zakon.
GračanicaOnlajn: Da li vi kao gradonačelnik Peći, kao čovek koji se ovde rodio i ovde živi, ali i kao čovek koji bi trebalo da predstavlja sve građane, mislite da je većinska zajednica spremna na povratak manjina u svoj grad, a tu posebno mislim na Srbe? Da li Srbi mogu slobodno da se vrate, da slobodno pričaju na srpskom, da slušaju svoju muziku i prave svadbe sa svojim nacionalnim obeležjima?
Gazmend Muhadžeri: Oni ljudi koji su se vratili u grad, ja mislim da su dobro prihvaćeni. Pre tri dana je kod mene bila jedna gospođa koja se žalila da trotoar kod nje nije urađen, pa smo mi sada počeli da radimo i u toj ulici trotoar. Ona je ustvari znala da tu treba da bude i ulica i trotoar još po planu iz 1981. godine…
GračanicaOnlajn: Po vašoj proceni, koliko ima Srba u samom gradu?
Gazmend Muhadžeri: To ne bih mogao da vam kažem, ali ih ima i ja ih viđam i na ulici, i po kafanama, a dolaze i u opštinu da završavaju svoje poslove.
Opštinska administracija ima dobre odnose sa Srbima
GračanicaOnlajn: Da li Srbi dolaze kod vas lično kak, bi vam rekli koje probleme imaju?
Gazmend Muhadžeri: Dolaze. Neko ima problema i neku pravno – imovinsku raspravu, pa dolazi da traži dokumenta, neko bi da proda nešto opštini, tako da dolaze često.
GračanicaOnlajn: Kako sarađujete sa predstavnicima Srba u vašoj opštini?
Gazmend Muhadžeri: Sarađujemo dobro. Na primer, kada smo pravili budžet, mi smo prošle godine krenuli od sela Goraždevac i to je bila jedna od boljih rasprava za budžet, ja mislim u poslednjih dvadeset godina. Svi građani su diskutovali i učestvovali u kreiranju budžeta i posle toga je to služilo kao primer da se isto tako radi i u Vitomirici, ali i u naseljima u kojima živi većinsko stanovništvo.
GračanicaOnlajn: Na kraju, u vašoj opštini je Pećka patrijaršija, spomenik pod zaštitom UNESK-a. Da li imate kontakte sa monahinjama iz manastira?
Gazmend Muhadžeri: Imamo svakodnevne kontakte i međusobno se uvažavamo. Igumanija manstira ima moj broj telefona i za sve što im je potrebno, mogu mi se obratiti u bilo koje doba. Ja im uvek izlazim u susret, kao i moji saradnici.
GračanicaOnlajn: Gospodine Muhadžeri, hvala na razgovoru.
Gazmend Muhadžeri: Hvala vama.
Anđelka Ćup
Више
Intervju sa ministarkom zdravlja u Vladi Srbije, prof. dr Danicom Grujičić
Ambasador Devenport: Prava zajednica su glavni prioritet za misiju OEBS
Elida Nuri: Obrazovanje donosi promene, povezuje ljude i otvara horizonte dobrog razumevanja
Bivši šef UNMIK-a Stju Kelok: Obaveštajne službe znale ko su osumnjičeni za smrt novinara
Dalibor Jevtić: Ako se ne ujedinimo oko zajedničkog interesa, sutra nas neće biti