Sudija za prethodni postupak Specijalizovanih veća, Nikolas Giju, odbio je zahtev odbrane Hašima Tačija za njegovo privremeno puštanje na slobodu.
Sudija je u odluci od 22. januara zaključio da primeri saradnje Hašima Tačija sa sudom, to što se predao i nije pokušavao da se pozove na predsednički imunitet, umanjuju, ali ne uklanjaju u potpunosti opasnost od bekstva, piše Kossev.
Tači, navodi sudija je, s jedne strane, optužen za teška krivična dela zbog kojih, ukoliko bude osuđen, može dobiti čak i doživotnu kaznu, dok s druge strane, ima raširenu mrežu simpatizera i ljudi koji ga podržavaju, što unutar Udruženja ratnih veterana „OVK“, što saradnika iz vremena kada je bio kosovski premijer i predsednik a „koji su možda spremni da mu daju pristup sredstvima ili mu pomognu u bekstvu“.
Kada su optužbe Tužilaštva u vezi sa opstrukcijom istrage u pitanju, sudija je naveo da su u tom smislu bitni sledeći primeri pokušaja opstrukcije Specijalizovanih veća: Tačijevo pismo sekretaru SAD, zahtev koji je uputio (redigovano) i ublažavanje kazni bivšim pripadnicima „OVK“
„Pretpretresni sudija ističe da je trenutak u kom je pismo poslato (nekoliko dana nakon što je Tači dobio poziv za saslušanje Specijalizovanog tužilaštva u svojstvu osumnjičenog), kao i trenutak u kome je on ublažio kazne, do čega je došlo malo pre nego je Tači podneo ostavku na mesto kosovskog predsednika i, delimično prekoračio preporuke vladine komisije za ovo pitanje“, stoji u odluci.
Ovi primeri, sagledani zajedno, idu u prilog argumentu da postoji opasnost da bi Tači mogao da vrši opstrukciju jer „pokazuju obrazac konstantnog podrivanja rada Specijalnih komora“.
Za navodne pokušaje ometanja procesa, sudija takođe smatra relevantnim i „šemu beneficija ponuđenih osobama pozvanim od strane Specijalnog tužilaštva, ali i njihovim porodicama“.
„Pretpretresni sudija smatra da ovaj obrazac događaja, i njihov tajming u odnosu na saslušanja Specijalnog tužilaštva, u najmanju ruku otkrivaju stepen uticaja i kontrole koji gospodin Tači ima“.
Poput odluke o odbijanju zahteva za privremeno puštanje na slobodu Kadrija Veseljija, Giju i u odluci o zahtevu Tačijeve odbrane ističe da sve navode Tužilaštva treba posmatrati u „kontekstu opšte, dobro-uspostavljene i trenutne klime zastrašivanja svedoka i mešanja u krivične postupke protiv članova OVK“.
Najzad, sudija je izneo ocenu i da postoji rizik da Tači ponovi krivična dela slična onima za koja se tereti u optužnici, a protiv osoba za koje smatra da se protive „OVK“, uključujući i svedoke i žrtve spremne da pruže dokaze Specijalnim komorama u vezi sa ovim slučajem.
„Takva dela ne moraju biti materijalizovana kroz Tačijevo fizičko izvršenje zločina. Dovoljno je da Tači, svojim izjavama i delima, bilo javna ili u privatnosti, navede ili pomogne pojedincima u njegovoj mreži da počine zločine ili izvršenju zločina doprinesu na neki drugi način“.
Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići uhapšeni su u Prištini 4. odnosno 5. novembra prema nalogu sudije Specijalizovanih veća, a nakon što im je potvrđena optužnica u 10 tačaka. Oni su u optužnici Specijalizovanog tužilaštva označeni kao deo grupe koja se tereti za udruženi zločinački poduhvat odnosno ratne zločine „nezakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišavanja slobode“, „surovog postupanja“, „mučenja i ubistva“, kao i zločina protiv čovečnosti, kao što su „zatvaranje, drugi nehumani postupci, mučenje, ubistvo, prisilni nestanci lica i progoni“.
Njima, kao učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, na teret se stavlja da su ove zločine izvršili nad najmanje 407 zarobljenika u 34 pritvora OVK širom Kosova, kao i u Kuksu i Cahanu u severnoj Albaniji i najmanje 98 ubistava. Ove zločine optuženi su vršili nad civilima – Albancima, Srbima i Romima, koji nisu učestvovali u neprijateljstvima najranije od marta 1998. do septembra 1999., stoji u optužnici.
Више
Haradinaj predstavlja tri scenarija za finalni sporazum Beograda i Prištine
Visoki Dečani: 23 godine živimo pod diskriminatornom vladavinom kosovskih Albanaca
U srpskim sredinama na KiM 18 novoobolelih od COVIDA-19
Petković: Krajnja Kurtijeva namera proterivanje Srba sa KiM
Kurti: 1. septembra počinje primena reciprociteta