Sastanak na najvišem nivou u Briselu između premijera Kosova Aljbina Kurtija i srpskog predsednika Aleksandra Vučića se bliži, a iz Evropske unije i dalje ne mogu da potvrde koje će se teme naći na pregovaračkom stolu. Kako tvrde poznavaoci političkih prilika, malo je verovatno da će doći do kompromisa za pregovaračkim stolom.
Za sada je poznato samo jedno, da će sastanak biti održan 18. avgusta, a da ni jedna ni druga strana ne žele da razgovaraju o reciprocitetu. Za Prištinu će on početi da se sprovodi 1. septembra, a za Beograd – nikada.
„Kada vidite izjave jednih i drugih, zaista nema neke političke volje, jer recimo gospodin Kurti kaže da neće da razgovara o tome, neće da razgovara ni o Zajednici srpskih opština, oni (Beograd) neće da razgovaraju o drugim stvarima, tako da sve sada zavisi od medijatora“, tvrdi politički analitičar Miljazim Krasnići.
“Verujem da će se razgovarati i o ličnim dokumentima, mada i jedna i druga strana kažu da o tome neće razgovarati, verujem da će se o tome razgovarati i verujem da će se razgovarati o tome kako unaprediti odnose i kako preduprediti eventulane sukobe i incidente“, ističe istoričar Aleksandar Gudžić.
Kompromisno rešenje bi, prema rečima poznavaoca političkih prilika, bilo da Priština dozvoli formiranje Zajednice srpskih opština, a Beograd prihvati preregistraciju i ulazno-izlazni dokument, međutim…
„Prištinska strana po pitanju Zajednice srpskih opština nije pokazala spremnost za bilo kakav kompromis i nije pokazala spremnost da formira Zajednicu srpskih opština, tako da, ne verujem da će se na ovom sastanku nešto bitnije promeniti po pitanju Zajednice srpskih opština“, smatra Gudžić.
„Nema političke volje, inače prostora za dogovor ima, jer Kosovo ima obavezu da formira Zajednicu srpskih opština i do sada bi trebalo taj statut da se formuliše i da se stavi na sto, da se o tome razgovara. S druge strane, problem tablica je rešen još 2011. i finalizovan 2016. godine tako da tu nema prostora za nesuglasice“, ističe Krasnići.
Građani ostaju u strahu šta će se desiti nakon 18. avgusta.
„Vidimo da dolazi do opasnosti od konflikata zbog nekih administrativnih, tehničkih problema, kao što su tablice ili lične karte, to pokazuje da je zaista neophodan jedan sveobuhvatni, održivi sporazum“, dodaje Krasnići.
Kosovski premijer Aljbin Kurti poručuje da bi bilo neodgovorno isključiti mogućnost porasta tenzija i nove konflikte, uzimajući u obzir, kako kaže, agresivnu politiku Beograda. A kakva se politika vodi na Kosovu, pokazuje podatak da je od početka Kurtijeve vladavine broj incidenata usmerenih prema Srbina u našoj južnoj pokrajini porastao za 50 odsto.
Milena Maksimović
Више
Usvojena žalba Telekoma Srbija o gašenju MTS-a na Kosovu
Svečlja: Srbija sa Vučićem na čelu veliča ratne zločince
Stano o napadima na Srbe u Ranilugu: Zabrinuti smo, to nije korak ka deeskalaciji
Gabrijel Eskobar: Ne nalazim nikakvu pristrasnost kod Miroslava Lajčaka
EULEKS: Bezbednosna situacija na Severu i dalje napeta, u ostalim sredinama stabilna